Vlakna su sastavni dijelovi bilji stanica koje s hranom unosimo u oraganizam. Sasvim se malen dio biljnih vlakana koje prerađuje u želucu i crijevima, a najveći dio nepromijenjeni prolazi kroz čitav probavni sustav i izlučuje se stolicom, lako na prvi pogled sasvim beskorisna, vlakna imaju nekoliko važnih uloga u organizmu. Kao prvo, vlakna zadržavaju vodu, a rezultat toga je mekša stolica i prevencija zatvora i pojave hemoroida.
Hrana bogata vlaknima smanjuje rizik i od nastanka karcinoma debelog crijeva, jer ubrzava prolazak hrane kroz probavni trakt te na taj način skraćuje vrijeme štetnog djelovanja toksina na crijevo. Konačno, vlakna sadrže određene tvari koje vežu na sebe kolesterol, te tako smanjuju razinu kolesterola u krvi i smanjuju učestalost pojave srčanih bolesti. Postoje dvije vrste vlakana: topiva i netopiva. Netopiva vlakna pomažu u bržem prolasku hrane kroz probavni trakt, te u njenom lučenju stolicom.
Nalazimo ih u žitaricama, mesu voća i kori povrća. Čini se da samo topiva vlakna imaju sposobnost smanjenja razine kolesterola u krvi. Njih možemo pronaći u različitim namirnicama, jabukama, grahu, zelenom povrću. Smatra se da je za održavanje zdravlja probavnog sustava, ali i čitavog organizma, potrebno svakoga dana unijeti hranom 25 do 30 grama vlakana!
