Artičoka

Artičoka (Cynara scolymus) je zanimljiva povrtna i ljekovita biljka Bogata mineralima, ugodna gorkoslatkasta okusa.

artičoka
artičoka
Artičoka se u Francuskoj i Italiji uzgaja na velikim površinama, a u nas uglavnom u Dalmaciji. Artičoka (Cynara scolymus L.) je višegodišnja zeljasta biljka dobro razvijena i debelo razgranjena korijena dužine i do 1,5 m. Vrsta potječe iz centralnog i zapadnog područja Mediterana.
Stabljika je uspravna (u donjem dijelu više ili manje odrvenjela) 0,8-2 m visoka, slabo razgrađena s izmjenično raspoređenim sjedećim listovima. Listovi su veliki, perasto razdijeljeni, srebrnastozeleni, na licu glatki, a na naličju obrasli mekanim dlakama, ponekad i trnoviti. Prizemni su listovi manje ili više u rozeti (sl. 1). Cvatni su pupovi različita oblika i veličine, ovisno o sorti i načinu uzgoja U srednjem je vijeku vjerojatno u samostanskim vrtovima selekcionirano više sorata radi proizvodnje većih cvatnih pupova.
Cvjetovi artičoke skupljeni su na vrhu stabljika i granja u cvatove promjera 6-10 cm. Cvjetište je glavica mesnato, ovijeno ovojem od više redova ljuskastih mesnatih listića, zeleno do ljubičaste boje. Cvatni su pupovi različita oblika i veličine, ovisno o sorti i načinu uzgoja (sl. 2). Unutar ovoja brojni su plavi ili ljubičasti cvjetovi. Oni su dvospolni, pravilni, pentamerni s dvostrukim ocvijećem (vjenčić je cjevast s dugom cijevi, na rubu sa 5 uskih duguljastih zubaca; a čaška je izgrađena od nježnih dugih dlačica-papusa). U cvijetu ima po 5 prašnika priraslih na vjenčić. Antere (peludnice) su srasle u cijev iz koje viri tučak (pistilum) s podraslom plodnicom. Plod je 1-2 cm duga roška (achenium) koja nosi papus od brojnih dugih dlačica s kratkim i nježnim manje ili više stršećim ispercima, što osim oblika i boja čini potpuno otvorene cvatove vrlo dekorativnim, pa suhi služe za izradu suhih aranžmana. Roška je 4-bridna, siva s tamnim uzdužnim prugama.
Brojne sorte artičoke uzgajaju se kao povrtna kultura, a u nekim zemljama i kao ljekovita biljka, i to na područjima Mediterana (Italija, Španjolska, Francuska, Maroko, Egipat, Izrael, Turska itd. ), a u nas u Dalmaciji. Glavice sa dijelom plodovih stapki beru kad se vanjski listići ovoja počnu odvajati od srednjih i dok su srednji još zatvoreni. Artičoka se kultivira radi cvatnih pupova koji služe u prehrani kao povrće, a čitava biljka (listovi, stabljika i korijen te cvatni pupovi) u ljekovite svrhe.
Pravi je specijalitet u nekim zemljama (Italija, Francuska) radi svog sastava bogatog mineralima i vitaminima. U 100 g svježih dijelova sadržava: vode 86,5 g, bjelančevina 2,8 g, masti 0,2 g, ugljikohidrata 9,9 g; kalcija 51,4 mg, fosfora 69 mg, željeza 1,1 mg, 30 mg natrija, 310mg kalija, zatim 150 mg vitamina A, 8 mg vitamina C itd. Artičoka je ugodna gorkoslatkasta okusa, cijenjena zbog velike dijetetične i ljekovite vrijednosti. U prehrani se koriste cvatni pupovi pripremljeni na različite načine (sirovi, kuhani, pirjani) uz razne nadjeve od mesa, sira, gljiva itd., često prelivene bešamelom ili umacima.
U ljekovite svrhe koriste se cvatni pupovi, listovi, te korijen, svjež ili suh. Iz svježih dijelova pripremaju se sokovi, a iz posušenih različiti čajevi jer sadržavaju mnogo minerala (fosfor, kalij, kalcij, željezo) i vitamina A, B1, B2,, C, od šećera važan inzulin te gorku tvar cinarin, zatim tanine, aromatske spojeve, flavonoide (cinaropikrin) i enzime s antibiotičkim djelovanjem. Najvažnija su terapeutska djelovanja artičoke u tome što djeluje na izlučivanje žuči te urina, zatim utječe na bolje djelovanje bubrega, te je odličan diuretik. Vrlo je vrijedan sadržaj cinarina koji utječe na smanjenje količine kolesterola u krvi, što je danas česti problem u prehrani (povišena količina holesterola u krvi). Tako konzumiranjem artičoke sprečavamo arteriosklerozu, smanjene količine šećera u krvi, astmu itd. U ljekovite svrhe se danas u farmaceutskoj industriji proizvode iz ekstrakta artičoke razni preparati za liječenje navedenih bolesti kao npr. Heparstad (Artischocken Kapseln) i dr. Artičoka se upotrebljava i u proizvodnji alkoholnog pića "Cynar".

Pin It

O nama

Kk 
KiNetov kuhar je prvi hrvatski elektronički kuhar koji Vam još od 1998. godine nudi kuharske recepte i mnoge korisne i zanimljive informacije iz gastro svijeta.

Photo stream

       

      We use cookies on our website. Some of them are essential for the operation of the site, while others help us to improve this site and the user experience (tracking cookies). You can decide for yourself whether you want to allow cookies or not. Please note that if you reject them, you may not be able to use all the functionalities of the site.

      Ok